Doc. dr Duška Franeta Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Novi Sad |
UDK 341.123 |
|
|
Rezime: Ideja nepristrasnosti ima veoma značajnu ulogu za moral i pravo. Njeni
domašaji su, međutim, još od antičkog vremena u filozofskim školama drugačije
ocenjivani. Paralelno s porastom svesti o značaju ideje nepristrasnosti, za praktički
svet nicao je i uvid da njeno apsolutizovanje proizvodi probleme koji se ne mogu
zanemariti. Kroz pokušaje proširenja čovekovih sloboda, ideja nepristrasnosti
dobija naročit značaj i status u moderno doba. U Kantovoj etici ona ima ulogu čistog
regulativnog ideala zbog proterivanja osećanja, žudnji i sreće iz područja morala.
U oblasti prava, ideja nepristrasnosti često se projektuje u mistifikovani ideal
neutralnosti modernog prava. Dvadesetovekovna filozofija donosi skepsu prema
čistoj, apsolutizovanoj racionalnosti i idealima nepristrasnosti i neutralnosti kao
njenim derivatima. Naročito krajem prošlog veka razvijaju se debate o granicama
nepristrasnosti kao niti vodilje prava i morala, a pogotovo posredstvom pitanja o
uskladivosti najdubljih ljudskih odnosa i nepristrasnosti, kao i u okviru rasprava
o patriotizmu i kosmopolitizmu. Prateći razvoj ove ideje, njene promene i uticaje,
autorka zaključuje da idealizovanje nepristrasnosti, baš kao i njeno osporavanje,
proizlazi iz svođenja složenosti moralne svesti na jedan od njenih nužnih delova:
strasti ili razum. Tako suženo shvatanje moralnosti i praktičnog područja stvara
nerealan pogled na čovekovo delanje, međuljudske odnose i društvo u celini, a za
posledicu često ima različite socijalne patologije. |
|
Ključne reči: nepristrasnost, neutralnost, strasti, razum, kosmopolitizam
|
|
Preuzmite ceo članak u PDF formatu |